Parafraziranje i sažimanje

Kako napisati sažetak teksta: koraci, duljina i primjeri iz škole i s fakulteta

Urednički tim AdeptWriteAžurirano 8 min čitanja

Sažetak je kratak prikaz glavne misli i najvažnijih tvrdnji teksta, napisan vlastitim riječima, u trećem licu i bez vlastitog mišljenja. Pročitajte tekst, podcrtajte ključne riječi, izdvojite glavnu misao, napišite sažetak iz glave i usporedite s izvornikom. Kao okvir uzmite petinu do trećinu duljine izvornika, osim ako zadatak traži drukčije.

Što je sažetak i kako ga napisati u pet koraka

Sažetak (u školi i „sažimanje teksta“) je kratki prikaz sadržaja nekog teksta u kojem ostaju samo glavna misao i tvrdnje koje je nose. Piše se vlastitim riječima, u trećem licu, bez primjera, ukrasa i vašeg mišljenja. Čitatelj koji nije vidio izvornik mora iz sažetka razumjeti o čemu je riječ.

Pet koraka koji vrijede za novinski članak, odlomak iz lektire i stručni tekst:

  1. Pročitajte cijeli tekst barem dvaput. Prvi put radi razumijevanja, drugi put olovkom u ruci.
  2. Podcrtajte ključne riječi i rečenice. To su pojmovi bez kojih tekst gubi smisao: tko, što, zašto, s kojim posljedicama.
  3. Izdvojite glavnu misao u jednoj rečenici. Ako je ne možete reći jednom rečenicom, tekst još niste razumjeli.
  4. Napišite sažetak bez gledanja u izvornik, samo prema bilješkama. Tako ćete izbjeći prepisivanje.
  5. Usporedite s izvornikom i prekrižite višak. Provjerite jeste li nešto izostavili ili dodali, te jesu li brojke i imena točni.

Ostatak vodiča razrađuje svaki korak na hrvatskim primjerima, daje okvir za duljinu i pokazuje kako se sažetak razlikuje od parafraze i od sažetka rada (abstracta).

Sažetak u hrvatskoj školi i na fakultetu

Zadatak „sažmi tekst“ ili „napiši sažetak“ susrećete od osnovne škole. U nastavi Hrvatskoga jezika sažimanje je dio vježbi razumijevanja pročitanog, a u srednjoj školi traži se i u sklopu rada na lektiri i na nelektirnim tekstovima. Točan oblik zadatka ovisi o nastavniku, razredu i ispitu: kod državne mature potražite ispitni katalog za Hrvatski jezik na stranicama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), jer se oblik i bodovanje zadataka mogu mijenjati od godine do godine. Ovdje ne navodimo brojke koje ne možemo potvrditi.

Na fakultetu sažetak služi drukčijoj svrsi. Prvo, bilježite ga o literaturi za seminar: odlomak od nekoliko rečenica o svakom članku koji ćete navesti. Drugo, pišete ga za uvod i pregled literature, gdje svojim riječima prenosite što su drugi autori utvrdili. Treće, sažetak rada („Sažetak“ na početku završnog ili diplomskog rada, uz ključne riječi i često engleski „Summary“ ili „Abstract“) zasebna je vrsta teksta o kojoj govori posljednji dio ovog vodiča.

Korak po korak na primjeru novinskog članka

Uzmimo izmišljen kratki članak, napisan samo za ovaj vodič:

Gradska knjižnica produljuje radno vrijeme. Gradska knjižnica u srijedu je najavila da će od siječnja raditi i nedjeljom, od devet do petnaest sati. Ravnateljica je objasnila da su o produljenju najviše pitali studenti u ispitnim rokovima. Dodatni rad financirat će se iz gradskog proračuna, a knjižnica će zaposliti dvoje studenata na pola radnog vremena. Čitaonica će nedjeljom biti otvorena, a posudba knjiga neće. Gradonačelnik je rekao da je riječ o probnom razdoblju koje će se ocijeniti nakon šest mjeseci.

Korak 1 i 2: ključne riječi. gradska knjižnica, od siječnja, nedjeljom, studenti, gradski proračun, samo čitaonica, probno razdoblje, šest mjeseci.

Korak 3: glavna misao. Knjižnica će od siječnja raditi i nedjeljom, na probnoj osnovi.

Korak 4: nacrt sažetka.

Gradska knjižnica od siječnja će nedjeljom otvoriti čitaonicu, uglavnom zbog studenata u ispitnim rokovima. Trošak snosi gradski proračun, a nedjeljna posudba knjiga neće biti moguća. Odluka vrijedi kao probna i ocijenit će se nakon šest mjeseci.

Što je ispušteno? Ime ustanove u dugačkom obliku, tko je što rekao (ravnateljica, gradonačelnik) i podatak o zapošljavanju studenata. Sve to jest informacija, ali ne nosi glavnu misao. Što je zadržano? Tko, što, od kada, zašto, uz koji uvjet.

Loš sažetak i zašto je loš

Ravnateljica je izjavila da su studenti pitali za nedjelju i da mislim kako je to dobra odluka jer će se tako više čitati.

Tri su pogreške: nema najvažnijih podataka (od kada, tko financira, što se ne nudi), ubačeno je vlastito mišljenje („mislim“) i oslonjeno je na izravni govor umjesto na glavnu misao. Takav sažetak čitatelju ne zamjenjuje članak.

Sažetak odlomka iz lektire

U lektiri sažetak se često naziva i prepričavanjem sadržaja, no pazite na razliku. Prepričavanje prati radnju redom i s pojedinostima. Sažetak zadržava samo ono što pokreće radnju ili otkriva temu. Sažetak se piše u sadašnjem vremenu i u trećem licu, što je uobičajeno pravilo u opisivanju sadržaja književnog djela.

Za primjer uzmimo djelo iz javne domene, roman Zlatarovo zlato Augusta Šenoe. Prije sažimanja izdvajamo samo osnovno: ljubavna priča smještena u Zagreb 16. stoljeća, u kojoj plemić Pavao Gregorijanec voli Doru, kćer zlatara Krupića, a staleške razlike i sukobi ljudi iz njihova okruženja ometaju njihovu sreću. Naš sažetak (vlastita formulacija, ne citat) glasi:

Roman prati ljubav plemića Pavla Gregorijanca i Dore, kćeri gradskog zlatara, u Zagrebu 16. stoljeća. Zapreke su im staleške razlike i spletke ljudi iz njihova okruženja, a kroz radnju se pokazuje odnos pojedinca i staleškog društva.

Primijetite dvije stvari. Prvo, ne ulazimo u pojedinačne događaje, jer ih sažetak ne može sve nositi. Drugo, posljednju rečenicu, o temi, dodajemo samo ako zadatak traži tumačenje. Ako traži samo sažetak sadržaja, ostanite uz radnju. Uvijek provjerite pojedinosti u samom djelu; ovaj je primjer ilustracija postupka, a ne zamjena za čitanje lektire.

Koliko dugo treba biti sažetak?

Ne postoji jedna propisana duljina koja vrijedi svugdje. Zadatak ili nastavnik određuje broj riječi ili rečenica, i to uvijek ima prednost. Ako nema uputa, korisno je ovo praktično pravilo (naša preporuka, a ne službena norma):

Vrsta tekstaOkvirna duljina sažetka
Novinska vijest ili kratak članak2 do 3 rečenice
Članak ili poglavlje od nekoliko stranicaJedan odlomak, oko petine do trećine izvornika
Stručni članak u bilješkama za seminar4 do 6 rečenica, uz izvor
Cijela knjiga ili duga lektiraJedna do dvije stranice, tek kad je to zadano

Dobar sažetak nije samo kraći; svaka rečenica u njemu nosi informaciju koju bi čitatelju bez nje nedostajala. Ako je rečenicu moguće izbaciti, a smisao ostaje, izbacite je. Broj riječi u svojem tekstu brzo provjerite brojačem riječi i znakova.

Sažetak, parafraza i abstract: razlike

Tri se pojma često miješaju, a u hrvatskom se još i isti naziv („sažetak“) koristi za dvije stvari.

Sažetak tekstaParafrazaSažetak rada (abstract)
Što radiSkraćuje, ostavlja glavnoPreoblikuje, zadržava sveNajavljuje vlastiti rad
DuljinaZnatno kraća od izvornikaSlična izvornikuKratki odlomak na početku rada
Čiji je sadržajTuđi, uz izvorTuđi, uz izvorVaš
Redoslijed i vrijemeRedoslijed izvornika, najčešće sadašnje vrijemeKao u izvornikuCilj, metode, rezultati, zaključak

Parafrazu detaljno objašnjava vodič kako parafrazirati tekst, a pojam definira i što znači parafraziranje. Važno je: sažetak tuđeg teksta bez navođenja izvora i dalje je tuđa misao, pa vrijedi isto što i za parafrazu. Ako ga unosite u rad, navedite autora i godinu; pravila sažimanja bez plagiranja objašnjava vodič što je plagijat.

Sažetak rada (abstract) u završnom i diplomskom radu

Na hrvatskim fakultetima sažetak na početku rada obično ide uz ključne riječi i (često) ima i inačicu na engleskom jeziku. Obično se u nekoliko rečenica kaže koja je tema, koji je cilj, kako je rad izveden, što je utvrđeno i što iz toga slijedi. Najčešće se piše na kraju, kad znate što rad zapravo tvrdi, i u trećem licu ili neosobno („u radu se analizira…“). Točan raspon duljine, broj ključnih riječi i redoslijed propisuje fakultet u svojim uputama za izradu rada, pa ih pročitajte prije pisanja. Alat Pisanje sažetka rada može složiti strukturiran nacrt iz vašeg teksta, ali provjerite svaku tvrdnju: smije sadržavati samo ono što u radu doista piše.

Najčešće pogreške pri sažimanju

  • Prepisivanje rečenica. Nekoliko prepisanih rečenica jedna za drugom nije sažetak, nego izvadak. Pišite iz bilješki, ne iz izvornika.
  • Vlastito mišljenje. „Mislim“, „po meni“ i ocjene ne pripadaju u sažetak. Za mišljenje postoji zaseban odlomak.
  • Prelaženje u prepričavanje. Ako sažetak slijedi izvornik rečenicu po rečenicu, predug je.
  • Brkanje glavne i sporedne misli. Primjer i usporedba iz izvornika rijetko ulaze u sažetak.
  • Netočni podaci. Provjerite imena, godine i brojke u izvorniku.
  • Mijenjanje značenja. Sažimanje „X može dovesti do Y“ u „X dovodi do Y“ mijenja tvrdnju.
  • Izostanak izvora. Ako sažimate tuđi rad za seminar, navedite izvor.

Kako AdeptWriteov alat za sažimanje može pomoći

Alat Sažimanje teksta skraćuje dugačak tekst, i to u tri načina rada: Natuknice, Odlomak i Jedna rečenica. Obrađuje najviše 6.000 znakova po pokretanju, što je otprilike nekoliko stranica teksta, pa dulji tekst sažimate po dijelovima. Radi na umjetnoj inteligenciji i trebao bi zadržati samo ideje koje su u vašem tekstu, ali to svejedno provjerite.

Kako ga razumno koristiti:

  1. Zalijepite tekst i odaberite Natuknice da vidite kostur članka, ili Jedna rečenica da provjerite glavnu misao.
  2. Usporedite rezultat s vlastitim sažetkom iz koraka 4. Razlike pokazuju što ste možda previdjeli.
  3. Pročitajte rezultat prema izvorniku. Alat je pomagalo, a ne zamjena za razumijevanje: provjerite brojke, imena i odnose uzroka i posljedice.
  4. Ako sažetak koristite u radu, preoblikujte ga prema potrebi alatom Parafraziranje teksta i navedite izvor.

Ako vam zadatak na ispitu ili u školi izričito traži samostalno sažimanje, sažetak koji je napisao alat ne zadovoljava taj zadatak. Alat koristite za vježbu i provjeru, a o dopuštenoj upotrebi alata umjetne inteligencije pitajte nastavnika ili mentora.

Popis za provjeru prije predaje

  • Sažetak počinje glavnom mišlju, a ne uvodnom frazom.
  • Napisan je u trećem licu i bez vlastitog mišljenja.
  • Sve je rečeno vlastitim riječima; nema prepisanih nizova rečenica.
  • Imena, godine i brojke podudaraju se s izvornikom.
  • Duljina odgovara zadatku (ili je oko petine do trećine izvornika).
  • Redoslijed odgovara logici izvornika.
  • Izvor je naveden ako se sažetak koristi u radu.
  • Tekst je pročitan naglas i zvuči prirodno.

Isprobajte alate

Sažimanje teksta
Sažmite dugačak tekst na ključne točke.
Otvori alat
Parafraziranje teksta
Preoblikujte rečenice na 7 načina: standardno, službeno, opušteno, akademski, kreativno, kraće ili dulje.
Otvori alat
Pisanje sažetka rada
Strukturiran sažetak (abstract) znanstvenog ili završnog rada iz vašeg teksta.
Otvori alat
Brojač riječi i znakova
Brojite riječi, znakove, rečenice i vrijeme čitanja.
Otvori alat

Česta pitanja

Koliko riječi mora imati sažetak?

Ovisi o zadatku. Ako nastavnik ili uputa fakulteta određuju broj riječi ili rečenica, to je mjerodavno. Bez uputa se kao okvir uzima petina do trećina izvornika, a za kratak članak dovoljne su dvije do tri rečenice. Dobar sažetak je onaj bez ijedne suvišne rečenice.

Piše li se sažetak u prvom ili trećem licu?

U trećem licu, bez „ja“ i bez vlastitog mišljenja. Umjesto „mislim da autor tvrdi“ napišite „autor tvrdi“. Najčešće se rabi sadašnje vrijeme. Ako zadatak traži i vaš stav, on ide u zaseban odlomak nakon sažetka.

Je li sažetak isto što i parafraza?

Nije. Parafraza preoblikuje tekst zadržavajući sve podatke i slične je duljine, a sažetak ostavlja samo glavnu misao i znatno je kraći. Oboje su tuđe misli, pa zahtijevaju navođenje izvora kada ih koristite u vlastitom radu.

Mogu li sažetak prepustiti alatu za sažimanje?

Možete ga koristiti za vježbu i provjeru, ali rezultat uvijek usporedite s izvornikom jer alat može izostaviti važan podatak. Ako ispit ili zadatak traži samostalan rad, sažetak mora biti vaš. Pravila o alatima umjetne inteligencije određuje vaša škola ili fakultet.

Svi vodiči